Pressoteka » Analiza vanjske politike nove američke administracije prema Europi, Bliskom istoku i Balkanu (1)

Analiza vanjske politike nove američke administracije prema Europi, Bliskom istoku i Balkanu (1)

Joseph Biden jedan je od veterana političkog života u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Tijekom pola stoljeća obavljao je važne funkcije u američkom političkom životu od Senata pa sve do američkog potpredsjednika u dva mandata (2009. – 2017.). Nakon dva neuspjela pokušaja kandidature za američkog predsjednika, na izborima 1988. i 2008. godine, na predsjedničkim izborima 2020. pobijedio je Donalda Trumpa i postat će 46. predsjednik SAD – a.

Bidenova pobjeda dolazi nakon četiri godine predsjedničkog mandata Donalda Trumpa, koji je bio pun političkih sukoba i konfuzije. Kada uđe u Bijelu kuću 20. siječnja, suočit će se s nizom izvanrednih okolnosti i izazova, s kojima se do sada nije suočavao nijedan američki predsjednik: pandemija COVID – 19, slabe perspektive američke ekonomije, ideološki polarizirana država na „plave” i „crvene” te velikim međunarodnim izazovima od narušenih transatlantskih odnosa, agresivne politike i pokušaja Rusije i Kine da istisnu SAD iz njenih tradicionalnih zona interesa u Africi, Aziji i na Bliskom istoku.

SAD dobivaju možda po prvi put u povijesti iskusnog predsjednika za međunarodnu politiku. Za vrijeme svog mandata u Senatu, Biden se specijalizirao za vanjske poslove i vodio je Senatski Odbor za vanjske poslove dva puta 2001. – 2003. i 2007. – 2009.

AMERIČKI UNUTRAŠNJI IZAZOVI

Prvi izazovi novog američkog predsjednika su pandemija koronavirusa, koja je državu s najviše Nobelovaca na području medicine gurnula u dosad neviđenu zdravstvenu krizu, u smislu širenja epidemije i stope smrtnosti. SAD su rangirane na neslavno prvo mjesto u svijetu po broju oboljelih i smrtnosti te direktnih optužbi na račun predsjednika Trumpa za njegovu nesposobnost da se adekvatno suoči i suprotstavi epidemiji i njenim posljedicama.

Postoje „crne” statistike, koje ukazuju na to, da SAD trpe najveću ekonomsku štetu od razdoblja velike depresije 30. – ih godina prošlog stoljeća. Ekonomski pad u drugom tromjesečju ove godine dostigao je čak 31,4 posto. Stopa nezaposlenosti u travnju 2020. iznosila je 14,7 posto, a to je stopa koja je premašila razdoblje velike recesije između 2007. i 2009. godine, koja tada nije prelazila 10 posto te je zabilježen gubitak 40 milijuna radnih mjesta u ovoj godini što je prouzrokovalo gubitak svih ostvarenih pozitivnih rezultata Trumpove vladavine prije pandemije COVID -a 19.

AMERIČKI VANJSKI IZAZOVI

Biden je uvjeren da je Trumpova administracija oslabila kredibilitet i utjecaj SAD – a u svijetu, a najopasnije od svega je Trumpovo udaljavanje od demokratskih vrijednosti koje Americi daju moć i čine njenu naciju jedinstvenom, uz druge izazove, koji se odnose na klimatske promjene, populizam i nacionalizam.

Bidenova vizija podijeljena je na tri glavna dijela, prvi je povezan s potrebom obnove demokracije kod kuće, drugi se tiče ekonomske sigurnosti SAD – a, jer je to sinonim za nacionalnu sigurnost, a treći se fokusira na njegovu sveobuhvatnu viziju o tome kakva bi trebala biti nova vanjska politika službenog Washingtona.

Biden je uvjeren da je Trumpova administracija vodila državu u smjeru odricanja svoje globalne vodeće uloge, koju su SAD preuzele u svijetu nakon Drugog svjetskog rata. Ako se i dalje SAD budu odricale svoje globalne odgovornosti, dogodit će se jedna od dvije stvari: ili će Rusija i Kina zamijeniti SAD na način koji šteti američkim vitalnim nacionalnim interesima i vrijednostima ili nitko neće popuniti prazninu i tada će nastati kaos, a ni jedna ni druga opcija nisu dobre za SAD.

Prije nego što je proglasio svoju pobjedu u utrci za Bijelu kuću, novoizabrani predsjednik Joseph Biden obećao je da će obnoviti američko vodstvo i okupiti demokratske saveznike SAD – a. U svakom slučaju njegova vanjska politika mora se nositi s problematičnim svijetom naslijeđenim iz doba Donalda Trumpa.

Početkom godine, Biden je u magazinu „Foreign Affairs” napisao: „Kredibilitet Sjedinjenih Američkih Država i njihov utjecaj u svijetu smanjio se otkako smo predsjednik Barack Obama i ja napustili vlast”.

Obećao je da će osigurati da Amerika ponovo predvodi svijet.

U nekim globalnim pitanjima Biden će vjerojatno prekinuti s Trumpovim pristupom, u vezi klimatskih promjena, demokracije i zdravstva, dok po nekim pitanjima neće biti većih promjena.

Joseph Biden želi, da se poslije preuzimanja predsjedničkog mandata u siječnju 2021. godine, SAD ponovo pridruže pariškom klimatskom sporazumu iz kojeg se povukao predsjednik Trump.

Isto tako će obnoviti članstvo SAD – a u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), koju je Trump napustio 6. srpnja 2020. godine usred pandemije koronavirusa.

U prvoj godini vladavine u Bijeloj kući Biden je najavio da će organizirati „Summit demokracija” kako bi poboljšao imidž SAD – a, potvrdio je svoju predanost multilateralizmu, koji je doveden u pitanje zadnje četiri godine, kao i da će popraviti odnose sa zapadnim saveznicima, koji su bili žrtve Trumpove politike.

Clément Beaune, francuski ministar za Europu, koji je blizak s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, zapisao je u poruci na Twitteru „Pogrešno je vjerovati da se sve mijenja – Europa prije svega mora računati na sebe”. Tako da će se neki od trendova Trumpove politike – pritisak na EU u vezi s obranom i oštri stavovi u transatlantskoj trgovini i konfrontaciji s Kinom – nastaviti na ovaj ili onaj (modificiran) način.

(nastavlja se)

Izvor: IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije

Foto: janeb13/Pixabay

Back to top