Pressoteka » Ako postoji dobitnik ovogodišnje turističke sezone, onda je to privatni smještaj

Ako postoji dobitnik ovogodišnje turističke sezone, onda je to privatni smještaj

Ova godina je godina globalne krize turizma uzrokovane pandemijom Covida 19. Kriza ovakvih razmjera se ne pamti od završetka Drugog svjetskog rata. Turizam je stao kada je i većina gospodarskih aktivnosti stala u ožujku ove godine. Prijevoz hrane i medicinske opreme je krenuo prvi, zatim i opskrbni lanci proizvodnih komponenti tehnički složenih proizvoda dok su se transport putnika i turistička putovanja najsporije oporavljali. Osam mjeseci nakon zatvaranja, transport putnika i turistička putovanja su opet na „početnoj poziciji“. Samo od lipnja do rujna ostvaren je značajniji promet koji se mjeri u rasponu od 20 do 50% prometa u usporedbi s 2019.

Piše: Nedo Pinezić, Dantes.com.hr

U svoj toj nevolji hrvatski je turizam prošao iznadprosječno dobro. Dobrim djelom zahvaljujući upravo strukturi ponude koja se pretežito sastoji od smještaja u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Taj „obiteljski smještaj“ bilježi sve veću potražnju iz godine u godinu a u „Covid sezoni“ bio je prvi i zadnji koji je primio goste. Najvećim dijelom su to vjerni gosti koji se redovito vraćaju na isto turističko odredište, u isti smještaj, kod iste obitelji.

Što nam govori statistika?

Prvo što zapažamo je znatno manji pad dolazaka i noćenja domaćih gostiju za razliku od stranih. Pad dolazaka domaćih gostiju za devet mjeseci bio je nešto mani od 29% a stranih gostiju za 66%. Pad noćenja domaćih gostiju u istome razdoblju bio je još manji,19,5 % a pad noćenja stranih gostiju 57%. Individualni dolasci su činili 77,24%. Ovdje valja pripomenuti da se individualni dolasci „knjiže“ kada dolazak prijavljuje izravno smještaj a organizirani kada ga prijavljuje posrednik, odnosno kada je smještaj rezerviran preko agencije. U biti individualnih dolazaka je bilo znatno više jer su organizirani, skupni prijevozi svedeni na minimum.

U strukturi ostvarenja turističkog prometa prevladavaju strani turisti iz Njemačke (udio 33,3%), slijede domaći turisti (19%). Sa stranih tržišta još su značajan promet ostvarili Slovenci (udio 13,5%), Poljaci (udio 12,4%), Česi (udio 9,2%), Austrija (udio 5,9 %), Italija ( udio 3,4%), Mađarska (udio 3,3%), Slovačka (udio 2,8%).

U obiteljskom je smještaju boravilo 52,88% svih turista koji su ostvarili 3,5 milijuna dolazaka i 23,6 milijuna noćenja.

Hoteli su ostvarili 1,4 milijuna dolazaka i 5,1 milijun noćenja a kampovi i kampirališta 1,3 milijuna dolazaka i 9 milijuna noćenja.

Obiteljski je smještaj ostvario čak 9,6 milijuna noćenja više od svih hotela i kampova zajedno.

Što kažu domaćini obiteljskog smještaja, iznajmljivači?

Krajem sezone smo putem web stranice dantes.com.hr kolega David i ja napravili anketu među iznajmljivačima iz svih krajeva Hrvatske. Anketa je napravljena na uzorku od 1.600 odgovora. Ovo su najznačajnije informacije „s terena“:
Čak 36% domaćina je izjavilo da su imali promet manji za 50 i više posto. Jedna trećina domaćina, njih 30,2% su imali pad prometa između 20 i 25%, što spada u iznimno dobre rezultate. Gotovo jedna četvrtina domaćina, njih 22,9% je rezultate poslovanja ocijenilo katastrofalnim s padom od 60 i više posto. Samo 8,7% domaćina je imalo rezultate kao prošle godine a njih 2,2% se može pohvaliti većim prometom od prošle godine.
Što se cijena tiče, one su bile glavni marketinški alat. Taj alat nije uvijek donosio željeni rezultat. U svakome slučaju sniženje cijena je izgledalo ovako:
Samo 28,2% domaćina je zadržalo iste cijene kao i prošle godine. Vrlo malo, samo 1,9% domaćina tvrdi da su imali čak i više cijene nego 2019. 22,9% domaćine je snizilo cijene za 20%, 19.9% njih su spustili cijene za 10%. 13,6% domaćina je snizilo cijene za 30%. Najmanje je bilo onih koji su znatno snizili prošlogodišnje cijene: 7,4% domaćina se odlučilo na 40% sniženja a 6,2% njih na 50 i više posto sniženja.

Kada se usporede ove dvije informacije, ona o postotnom padu prometa i ova o postotnom sniženju cijena, vidljiv je veći pad prosječnog prihoda od pada prosječnog fizičkog prometa. Razlika je negdje u 10 postotnih poena. Prosječno ostvarenje fizičkog prometa je oko 60% a prihoda oko 50% na bazi 2019. godine.

Najtraženiji smještaj

Najtraženiji je smještaj bio onaj koji je osiguravao privatnost, odvojenost od drugih gostiju. Na prvome mjestu potražnje su bile kuće za odmor, mobilne kućice u kampovima i apartmani s posebnim ulazom, odvojenim terasama i balkonima.

Najtraženije informacije

Turisti su najviše tražili informacije svojih vlasti o statusu regije u koju putuju. Čim bi neka regija bila označena kao nepreporučljiva za putovanje, zaustavila bi se potražnja, otkazivale rezervacije i turisti bi odmah napustili takvu regiju. To je bila reakcija na opasnost od gubljenja zdravstvenog osiguranja ali i mogućnosti povratka na posao.

Uvođenjem obavezne karantene ili testiranja pri povratku u matičnu zemlju drastično su se smanjila putovanja iz takve zemlje u onu zemlju ili regiju koja je označena rizičnom. Sljedeće najtraženije informacije bile su one o postupku pri ulasku u zemlju ili regiju u koju se putuje, o protokolu kod pojavljivanja simptoma bolesti na odmoru u stranoj zemlji ili regiji, tražile su se informacije o načinu održavanja zdravstvene sigurnosti smještaja a onda i mogućnostima dostave hrane i pića, o plažama bez gužvi i slično.

Nepoželjne pojave

Nepoželjne pojave kako za goste tako i za domaćine su bila okupljanja radi zabave. Takva okupljanja su dobila loš predznak još od „slučaja Ischgl“. 13. 3. ove godine je tisuće turista pobjeglo od karantene u austrijskom gradiću Ischgl u kojemu se putem „apres ski“ zabava zaraza naglo proširila. Mnogi zaraženi turisti su teško stradali, neki i fatalno a virus je tom prilikom prenijet po cijeloj Europi. I Hrvatska je imala nesretnu epizodu u Zadru kada je, također na zabavi, zaraženi bugarski tenisač Grigor Dimitrov prenio zarazu kolegama tenisačima.

Stroge protuepidemijske mjere preduvjet odvijanju turističke sezone

Ostaje poučak da se za mogućnost odvijanja turističke sezone moraju pravovremeno poduzeti određene protuepidemijske mjere. Dosljednost u pridržavanju tih mjera kroz četiri do šest tjedana, omogućava povoljnu epidemiološku situaciju. Nakon toga je potrebno i dalje poštivati osnovne mjere. To je „recept“ po kojemu su Kvarner i Istra bili u povoljnoj epidemiološkoj situaciji do kraja glavne turističke sezonu. Upravo u tim regijama su ostvareni i najbolji rezultati u obiteljskom smještaju ali i ukupno.

Foto: richardhendrickx/Pixabay

Back to top